"Srbija destabilisala četiri zemlje, spriječeno da bude i peta"

Ovaj događaj okupio je vodeće stručnjake i analitičare koji su detaljno raspravili ključne sigurnosne izazove u regiji Zapadnog Balkana. Fokus je bio na hibridnim aktivnostima Rusije i njihovim posrednicima, ulozi Srbije u regionalnoj destabilizaciji, te unutarnjim slabostima Bosne i Hercegovine koje vanjski akteri iskorištavaju za usporavanje reformi, produbljivanje društvenih podjela i usporavanje euroatlantske integracije. Rasprava je također obuhvatila širi kontekst evropske sigurnosti, s naglaskom na način na koji lokalni izazovi u Zapadnom Balkanu utiču na stabilnost cijele Evrope i komplikacije u NATO i EU procesima.

Ruski maligni uticaj

Tokom događaja, učesnici su predstavili svoja izlaganja, podijelili analize i studije te iznijeli procjene trenutnih prijetnji i njihovih mogućih posljedica po regiju i Evropu. Diskusija je bila strukturisana tako da se izmjenjuju izlaganja domaćih i međunarodnih stručnjaka, uz posebnu pažnju na političku situaciju u Srbiji i Bosni i Hercegovini, te primjere ruske hibridne aktivnosti u regiji.

Balša Božović, srijanski političar i izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije, istakao je kako su se danas u Sarajevu okupili razni eksperti iz mnogih dijelova svijeta i da je zaključeno da su mnogi (negativni) odnosi na Zapadnom Balkanu produkt malignog uticaja Rusije.

"Putin je kazao vrlo jasnu poruku da neće odustati ni od Srbije niti od Zapadnog Balkana. Primio je Dodika prije nekoliko dana. Putin govori da će Rusija imati ključnu ulogu u daljnoj nestabilnosti u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i na sjeveru Kosova. Namjera je da se spriječe evropske integracije i stabilnost na Zapadnom Balkanu. Ukrajina je ta koja danas brani interes Evrope. Rusija pokušava pokazati da države Zapadnog Balkana zavise od njene volje", ocijenio je Božović.

Dodao je kako je ruski predsjednik Putin "pustio duboko korjenje" u ovom dijelu Evrope i da svoje uticaj vrši, prije svega, preko Srpske pravoslavne crkve, na koju se dugoročno oslanja, kao i na režim Vučića.

"Također, znate da su to i Dodik i strukture RS-a u BiH. Znate i da je režim u Crnoj Gori kontaminiran tim malignim uticajam i da su oni koji su učinili teroristički akt na sjeveru Kosova heroji u Srbiji, u kojoj se slobodno šeću. Danas smo se okupili da vidimo koje su poluge da se demontira taj maligni uticaj, a on je naravno najproblematičniji u Beogradu", kazao je srbijanski političar.

Ima lijeka

Na pitanje reporterke N1 "ima li lijeka", Božović je odgovorio da su nedavni izbori u Moldavij najbolji primjer da postoji lijek.

"Da nisu glavne evropske države, poput Njemačke i Francuske, sa Rumunijom koja je u okruženju, bile tako fokusirane na odbranu Evrope ne bi se izbori u Moldaviji tako završili. Mnoge kampanje dezinformacije, koje dolaze iz Rusije, naravno da imaju upliva u evropsku politiku", zaključio je Božović.

Boris Varga je naglasio da Rusija i Srbija "zajednički destabilišu" šire područje od Zapadnog Balkana, tj. južnu Evropu. Podsjetio je kako su u Srbiji, kao i u BiH, otkriveni ruski kampovi koji su služili za obučavanje za izazivanje destabilizacije u raznim zemljama, poput Moldavije koja nije dio Zapadnog Balkana.

"Znači, u pitanju je širi kontekst, destabilizacija iza leđa EU. Stvarno je neophodno da se preduzmu ozbiljnije mjere jer bi Moldavija bila peta zemlja gdje Srbija čini destabilizaciju. Ranije je to rađeno u BiH, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji. EU bi trebala da više insistira na popravljanju izbornog procesa u Srbiji. Imamo praksu raznih scenarija od Majdana do Nepala, gdje može eksplodirati. Sama Srbija ne može izaći iz krize zbog autoritativnosti režima i jedini međunarodni arbitar koji može pomoći je Evropska unija. EU bi trebala i snažnije podržati civilni sektor i slobodne medije, koji odumiru u regionu", rekao je Varga.

Hrvatska na istoj strani kao i Rusija?

Reuf Bajrović, potpredsjednik Američko-evropske alijanse, ocijenio je kako su sa okruglog stola "Trenutni sigurnosni i stabilnosni izazovi Zapadnog Balkana: destruktivni vanjski utjecaji i unutarnji faktori" poslane poruke prvenstveno Bosni i Hercegovini. Naglasio je kako ruski uticaj nije samo ograničen na Beograd, te da se "komplikovani" rusko-srpski odnosi "najčešće obiju o glavu BiH". Ali, također, da tu zamršenost odnosa dodatno komplikuje i odnos Hrvatske prema Sarajevu...

"Ako pogledamo odnose hrvatske vlade i Rusa na temu BiH stvar je vrlo jasna. Ruski ambasador najbolje sarađuje sa SNSD-om i HDZ-om. Milanović vrlo jasno stoji na istoj strani kao i Rusii kad se tiče BiH, kao i mađarski premijer Orban. Dakle, ruski uticaj nije ograničen samo na Srbiju. Nekada se čini da su, kad je BiH u pitanju, na istoj strani Rusi i dobar dio EU. Moramo otvoreno govoriti šta dio EU radi na Zapadnom Balkanu", ocijenio je Bajrović poručivši da nisu "dobronamjerni" svi koji dolaze iz Unije.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad